ʻO ka hoʻi ʻana o nā iwi, ua pili i ke kiaʻi, ka mālama, a me ka hoʻihoʻi ʻana i nā koena. 

Kā ka luna hoʻoponopono nota: Unuhi ʻia na Ākea Kahikina. Click here to read this article in English.

Ma kekahi huakaʻi no ka ʻimi ʻana i nā iwi o kona mau kūpuna ma nā hale hōʻikeʻike ma ʻEulopa, ua pūʻiwa ʻo Uluwehi Cashman i kona nānā ʻana i nā pahu o nā koehana ma kekahi lumi hope ma ʻAukekulia: ʻo nā wili oho i haku ʻia i nā ʻapo lima kahiko a me nā lako kāhiko.

  • Civil Beat stories ma ka ʻōlelo Hawaiʻi

Ua lawe ʻia aku nā oho hinahina mai nā poʻo o kona mau kūpuna ma ko lākou wā e ola ana, āna i noʻonoʻo ai ma kona nānā ʻana i ua mau mea nei. Ua haku ʻia kēlā mau oho i ka lei niho palaoa i kāhiko ai nā aliʻi Hawaiʻi. 

Ma luna aʻe o kēia lako kāhiko a me nā koehana kapu ʻē aʻe, ʻo nā iwi o nā kūpuna he 55 — e laʻa nā iwi poʻo a me nā māhele kino ē aʻe — ua kūpaʻi ʻia ma loko o nā pahu waiho, a kali lākou i ka ʻimi hou a me ka hoʻihoʻi ʻia ʻana. 

“Kupanaha nō hoʻi ke ʻike aku,” wahi a Cashman. “No ka Hawaiʻi, he mea nui ko kākou lauoho. Koʻikoʻi nā māhele a pau, no laila, kāhāhā wau i ka hao wale ʻia ʻana o ka lauoho o kekahi kanaka e like me ka makemake, a pēlā pū me nā iwi o kekahi kanaka.”

“He mahaʻoi nō ia, a ʻo kēlā hōʻihi o ke kanaka, ua nele nō i ke aloha ʻole. ʻO kēlā nō kā kākou mea e hoʻihoʻi mai nei. Eia hou, ʻo nā mea ʻē aʻe o nā kūpuna ma luna aʻe o nā iwi, aia nō hoʻi ia ma ʻō,” wahi āna. “Nui nā mea i hao wale ʻia aku mai Hawaiʻi a me mākou.” 

Ua hoʻonui ʻo Cashman a me ʻeiwa mea hoʻouluulu Hawaiʻi i $40,000 kālā no ka huakaʻi i ʻApelila, a ua kipa lākou i ʻeono mau wahi ma kēlā māhele ʻāina, e laʻa ʻo Kelemānia. Pili ka hoʻihoʻi iwi ʻana i ke kiaʻi, ka mālama, a me ka hoʻihoʻi ʻana i nā koena kūpuna. Pili hoʻi kēia i ko lākou hoʻopili hou ʻia ʻana i ko lākou kaiāulu ʻōiwi a me ko lākou ʻāina ponoʻī, a me nā hana ma Hawaiʻi no ka hoʻihoʻi ʻia ʻana o nā kupapaʻu a me nā wailua i ke kulāiwi no ka moe pono ʻana. 

ʻO Hui Iwi Kuamoʻo kekahi o nā hui nui nāna e hoʻoponopono ana i kēia hihia. E hoʻihoʻi mai ana nā lālā hui i nā koena kūpuna a me nā pono hoʻolewa a puni ka honua i ko lākou wahi moe pono ma Hawaiʻi nei no 33 mau makahiki. 

Hawaiian Flag, Union Jack
Ua hao wale a waiho ʻia nā koehana kapu Hawaiʻi ma nā hui like ʻole a puni ka honua. Makemake nā mea hoʻouluulu e hoʻihoʻi i kēia mau mea i ko lākou kulāiwi.  (David Croxford/Civil Beat/2023)

Ke hana pū nei nā kānaka ʻē aʻe, akā, ua huakaʻi kēia hui hoʻokahi i 100 mau huakaʻi hoʻihoʻi iwi i nā kaona he 48 a puni ka honua a loaʻa nā iwi kūpuna he 6,000 a ʻoi. Ma o kekahi moʻolelo lōʻihi o ka hoʻokolonaio ʻana ma kēia pae ʻāina, ua hao wale a waiho ʻia kēia mau koehana i kapu i ke kaiāulu ma nā hui a puni ka honua. 

“ʻO kekahi o kēia mau hihia, ua hala 20, 30 mau makahiki ma ka hoʻoponopono ʻana, no ka mea, ʻo kēlā ka lōʻihi o ka wā e pono ai ke emi ʻana o nā kuanaʻike kolonaio,” wahi a ka luna hoʻokō o ka hui, ʻo ia hoʻi ʻo Edward Halealoha Ayau. “ʻO ka hoʻihoʻi ʻana i nā kūpuna, ʻo ia nō ke kuleana no ke kūkulu hou ʻana i ke kahua o nā kūpuna Hawaiʻi. ʻO lākou nō nā mea pilikino o ko kākou mau kūpuna. ʻO lākou ka hōʻailona o ke kahua o ko kākou mau ʻohana.” 

Wahi a ke Keʻena Kuleana Hawaiʻi, ʻo ke alahele a Hui Iwi Kuamoʻo e hele aku nei no ka ʻimi ʻana i nā koehana, ua kū nō ia i ke kānāwai ma o ka Native American Graves Protection and Repatriation Act, a hiki ke hana ʻia ua kānāwai nei ma nā wahi a pau ma ʻAmelika. 

Ma o ka hoʻāpono ʻia ʻana ma ka makahiki 1990, na kēia kānāwai e kiaʻi i ka pono no ka hoʻihoʻi ʻana i nā koena kūpuna i ko lākou home a me ko lākou kaiāulu ʻōiwi ponoʻī, a nāna hoʻi e haku i kekahi kaʻina hana no ka hoʻomaopopo ʻana i ka moʻolelo o nā koehana a me nā alahele no ka hoʻihoi ʻana. 

“ʻAʻole kūpono ka ʻeli ʻia ʻana o nā iwi o ke kanaka, keu hoʻi me ka ʻole o ka ʻae ʻana ona a me kona ʻohana,” wahi a Cashman. “ʻO kēlā kekahi hana aʻu e makemake ʻole ai e hana ʻia iaʻu iho — a i ʻole i koʻu ʻohana e ola nei, koʻu ʻohana i hala aku, a me koʻu ʻohana o kēia mua aku. ʻO kēlā koʻu ʻiʻini ponoʻī.” 

He kaʻina hana nohili a mākoeā ka hoʻihoʻi iwi ʻana, a ʻo kekahi o nā hihia, ʻo ia nō ka hoʻomaopopo leʻa ʻole ʻana i ka helu o nā koena kūpuna e noho ana ma ʻō, wahi a Ayau. Ma muli o nā hanauna he nui i hoʻokolonaio ʻia, ʻaʻole i maopopo leʻa ka nui o ka hana i koe. 

Nā Moʻolelo Na Nā Haumāna O Ke Kulanui O Hawaiʻi

ʻO kekahi ālaina ʻē aʻe e pilikia ai nā hui hoʻihoʻi iwi, ʻo ia nō ke kūkākūkā kūloko ʻana ma waena o nā Kānaka Maoli nāna e hopohopo a hopohopo ʻole i kēia pilikia, wahi a Ayau. Manaʻo nā kulanui a me nā hale hōʻikeʻike, he pono kēia mau koehana no ka noiʻi moʻomeheu, wahi āna, a pēlā pū ka manaʻo o kekahi mau Kānaka Maoli, ʻaʻole kēia he hihia e hoʻoponopono ai, a ʻo ka loaʻa ʻana o nā koena kūpuna iā lākou ala, he mea nō paha ia e kākoʻo aku i ka hoʻolaha ʻana i nā kuanaʻike ma ka noiʻi ʻana. 

  • Stories By University Of Hawaii Students

“Ma ko mākou wā i hoʻomaka ai, ʻo nā kānaka nāna i hoʻohalahala nui i kā mākou hana, ʻo ia nō ko kākou lāhui ponoʻī. He mea ia e nui aʻe ai ka ʻeha he pā ʻumi,” wahi a Ayau. “Nui nā kānaka i paipai iā mākou e hoʻihoʻi ʻole i nā iwi. Ua holo pono ke kolonaio ʻana ma Hawaiʻi nei, a pēlā pū me ke Kalikiano ʻana ma ka hoʻonalowale ʻana i nā haliʻa kūpuna, ka ʻike a me ka hoʻomaopopo moʻomeheu o kākou.”

I loko nō o kēia mau ālaina, ke hoʻomau aku nei kēia mau hui i ka hōʻike ʻana i ka hao wale ʻia ʻana o nā koena kūpuna, a ke hōʻeuʻeu aku nei hoʻi lākou i nā kānaka ʻē aʻe e kākoʻo i kēia mau hana no ke koena o ko lākou mau kūpuna. 

ʻŌlelo mai ʻo Ayau, ʻaʻohe kānāwai ʻahaʻōlelo no ka hoʻihoʻi ʻana i nā koena. “He pono kanaka kēia hana.” 

“ʻAʻole i hālāwai ko kākou mau kūpuna i mea e lilo ai lākou i mau koehana e noiʻi ʻia,” wahi a Ayau. “ʻO kekahi māhele o kākou nei i kēia lā, he pahuhopu ia a lākou. No laila, he kuleana ko kākou no ka hoʻomalu ʻana i ko lākou mau wahi moe loa. Ma o kēia hana, aʻo aku kākou i kā kākou poʻe keiki, e mālama pono i ka moe pono ʻana o ko kākou mau iwi, a mai kaulaʻi wale iā lākou.”

Kuhi ʻo Cashman, pipiʻi a lōʻihi ka hana. 

“ʻO koʻu manaʻolana, e pau ana ka hoʻihoʻi iwi ʻana ma loko o koʻu wā e ola ana. ʻO ka mea maʻamau naʻe, hele mākou i kekahi hui a hoʻihoʻi i nā iwi, a ma hope aku, lohe mākou, he pono ko kākou hoʻi hou ʻana i laila, no ka mea, he mau koena hou aku ko laila,” wahi a Cashman. “A nui ke kālā e pono ai. Nui ko kākou wā e noho ʻole ana ma Hawaiʻi, e noho ʻole ana me ko mākou mau ʻohana. Akā, pono kākou iā lākou e hoʻi home i kēia manawa.” 

Ua kākoʻo ʻia kēia papahana e ka ʻOhana o Harry Nathaniel, Levani Lipton, ka ʻOhana Mar, a me Lisa Kleissner.

Help power our public service journalism

As a local newsroom, Civil Beat has a unique public service role in times of crisis.

That’s why we’re committed to a paywall-free website and subscription-free content, so we can get vital information out to everyone, from all communities.

We are deploying a significant amount of our resources to covering the Maui fires, and your support ensures that we can pivot when these types of emergencies arise.

Make a gift to Civil Beat today and help power our nonprofit newsroom.

About the Author