Kā ka luna hoʻoponopono nota: Unuhi ʻia na N. Haʻalilio SolomonClick here to read this article in English. 

ʻAneʻane i ka 2,500 mile ka lōʻihi mai kekahi ʻāina puni ʻole mai, he $3 biliona paha ka nui o ke kālā o Hawaiʻi e uku ai no ka hoʻopae ʻana i ka ʻai, ʻo ia ke 80% nō ia o kāna mea ʻai holoʻokoʻa a ʻoi aku paha –– he pilikia kēia i noke ai nā luna aupuni, nā hoʻokele waiwai, mahi ʻai, mea kūʻai mea ʻai, a me nā lālā kaiāulu kūpaʻa i ka pono i ka hoʻoponopono.

Ka Ulana Pilina Badge Olelo Hawaii

ʻAʻole pēlā ka pōpilikia no ka wā lōʻihi loa.

No nā kenekulia hoʻi i mahi ai ko Hawaiʻi poʻe kānaka maoli i ka ʻāina ma ke ʻano hoʻomauō me nā loko iʻa ulumāhiehie me ka māhuahua ʻana o ke kalo, maiʻa, puaʻa, moa, a me ka ʻuala hoʻi.

I ka hiki ʻana mai naʻe o ka poʻe Haole, ua hoʻohuli ʻia nā mahiʻai ākea i mau ʻāina mahi halakahiki a mahi kō i hoʻohana makaleho ʻia no ke kūʻai emi loa o ka ʻāina a me ka poʻe limahana i mea e hoʻoulu ai he mau mea, ʻo ka hapa nui naʻe o lākou, ua hoʻouna ʻia aku nō ma ʻō loa aku o kēia ʻāina. 

A hiki aku i nā makahiki 1960, he hapalua wale nō o ko ka mokuʻāina huaʻai a lauʻai kai hoʻoulu ʻia ma ʻaneʻi nei –– he hōʻailona nui kēia e wānana ʻia ai ka nāwaliwali ʻana o ko Hawaiʻi ea i ka hoʻolako ʻai. Ma ka ʻimi noiʻi ʻana, ʻike ʻia nō ʻo ke 50% a ʻoi ka nui o ka ʻai maʻamau ke pono e hoʻoulu ʻia ma luna o kekahi mokupuni –– e like me ka laiki, ka ʻulu, ka ʻualakahiki, a me ka huika –– i mea hoʻi nona e hoʻolawa pono ʻia ai ke hekau honua mai kahi pōʻino.

A hala nā makahiki 1960, ʻoi aku ka nui o ko Hawaiʻi ʻai e hoʻopae ʻia mai ana ma mua o ka nui o kona ʻai e hoʻoulu ana nona iho, he au kēia i piʻi ai ka wikiwiki o kona huli ʻana ma ia ʻaoʻao ma nā makahiki he kanakolu. Ua emi loa mai hoʻi ka hoʻolako ʻia ʻana o ka puaʻa, hua moa, waiū, moa, a me ka pipi mai ka wā i lilo ai ʻo Hawaiʻi i mokuʻāinaCourtesy: Coffees of Hawaii

ʻO ka maʻi ahulau kolona kekahi mea i kāpekepeke ai ka hoʻopae ʻia ʻana o nā mea pono, he mea hoʻi ia e hopohopo ai i ka lawa ʻole o ka ʻai, pēlā nō i pālua aku ai ko ka pae ʻāina kūlana nāwaliwali.

I mea hoʻi e hōʻeuʻeu ai i ke aukahi hika-hoʻolawa ʻai nona iho, he kōkua hoʻi ke kaulona ʻana i nā mea i loli aʻela i ka hapalua kenekulia i kaʻahope iho nei mai ka wā o Hawaiʻi i hoʻolako iho ai i ka hapalua o ka ʻai.

ʻOiai naʻe ka lehulehu e ʻimi ana i ala e hoʻoikaika ai i ko ka mokuʻāina ʻoihana mahi ʻai ma kēia mua aku, ke kālele nui nei nā mea ʻike loa ʻaʻole i hiki iā Hawaiʻi ke hoʻi hou wale aku i ka ʻōnaehana hoʻolako ʻai o ka wā ma mua.

“ʻAʻole like ko kākou nohona e noho nei,” wahi a Noa Lincoln, he hope polopeka no nā mea kanu ʻōiwi a ʻōnaehana mahiʻai ma ke Kulanui o Hawaiʻi ma Mānoa. “He pono ke lawelawe aʻe kākou i nā hihia i loaʻa ʻole i ko kākou poʻe kūpuna –– he mau nāhelehele, he mū, he ʻiole kahiki, he maʻi, ʻano malihini hoʻi ia mau mea, ʻaʻole i loaʻa i ka wā ma mua.”

“ʻO ko kākou poʻe kūpuna, ua hoʻomōhala lākou i kā lākou mau lawelawe hana a kiʻina hana i loko o kekahi kaiapuni ʻokoʻa loa,” wahi āna. “He mea hiki ʻole loa ke hoʻi hou i kēlā ʻano.”

No ka hika-hoʻolawa ʻai i loko o ke kenekulia 21, e pono hoʻi ke loaʻa he ʻōnaehana hou i kū ʻiʻo i nā pono hoʻomauō nāna i alakaʻi i ko Hawaiʻi ʻōnaehana hoʻolako ʻai ma mua o ka hiki ʻana mai o ka poʻe Haole, wahi hou a Lincoln.

Ma Nā 1960 I Hoʻomaka Ai Ko Hawaiʻi Kaukaʻi Pākela ʻAna I Nā Pono Hoʻopae ʻIa

ʻOiai ma nā makahiki 1960 i nui loa ai ka loaʻa mai ka ʻoihana mahi kō mai, ma ia wā hoʻokahi nō i hoʻomaka ai ke emi lōʻihi ʻana ona.

I ka makahiki 1959, ka wā i hoʻolilo ʻia ai i mokuʻāina, e paio ʻia ana nā pono no ka poʻe limahana, pēlā i piʻi ai nā kumu lilo pili i ka ʻoihana mahi kō. Ua hoʻoneʻe auaneʻi nā pāʻoihana mahi kō a halakahiki i ko lākou mau lawelawe hana ma ʻō loa aku o ʻoneʻi nei. He mau kaukani nā ʻeka mahiʻai momona kai lilo aku i ka hoʻohuli ʻia e kākoʻo ai i kekahi ʻoihana hou, ʻo ka hoʻokipa malihini.

Young Brothers Shipping Containers Preparedness3.
He pākela ko Hawaiʻi kaukaʻi ʻana i ka ʻai e hoʻopae ʻia. Ma ka hoʻoulu ʻana i nā ʻai maʻamau e pakele ai nā mokupuni i ka wā e ʻoki ai ka hoʻolako ʻia ʻana o ka mokuʻāinaCory Lum/Civil Beat

I ka wā e emi ana nā mahi kō, ua māhuahua ka ʻoihana mahi ʻai o nā ʻano like ʻole. Māhuahua pū naʻe ko Hawaiʻi kaukaʻi ʻana i ka ʻai e hoʻopae ʻia –– he hopena nō ia o ka nui ʻana aʻe o nā kauoha e kau ʻia mai ana e ka māhele hoʻokipa malihini e puka mai ana i ia wā, nāna hoʻi i lawe ʻāpiki koke akula i ka ʻoihana mahi ʻai a lilo ia ʻo ia ka ʻenekini hou o ko ka mokuʻāina hoʻokele waiwai.

ʻO ka ʻoihana mahi ʻai kūloko, ua ʻōkupe ihola nō i hope me ka hoʻolawa ʻole i nā hemahema e nui aʻe ana, ʻo ia hoʻi ka hoʻolako mau i ka ʻai he nui no ko nā hōkele a me nā pono lako ʻē aʻe.

A hiki mai i kēia lā, ʻo nā mahinaʻai ʻuʻuku o ka loaʻa, ʻo lākou hoʻi ka hapa nui o ko Hawaiʻi mau mahinaʻai, ʻaneʻane lākou i ka hāʻule ma ka hoʻokō ʻana i ka mea e pono ai ka ʻaoʻao hoʻokele waiwai. Ma kahi o 87% o nā mahinaʻai, he 7,321 ka heluna nui a puni ka mokuʻāina, ma lalo o ke $50,000 kā lākou kālā loaʻa o ka makahiki.

“ʻO kekahi o nā pilikia ʻino loa, ʻo ka paʻakikī loa o ka lawelawe hana ʻana ma ke ʻano he mahi ʻai ma Hawaiʻi –– keu hoʻi ʻo ka hoʻoulu kālā ʻana ma ke ʻano mahi ʻai,” wahi a Angela Faʻanunu, he polopeka no ka ʻoihana hoʻokipa malihini ma ke Kulanui o Hawaiʻi ma Hilo, nāna e mahi ʻulu ma nā ʻeka he 10 ma kahi kokoke iā Hilo.

Eia hou nō, ʻo ka like ʻole o nā lula o ke kalana a me ko ka mokuʻāina no nā hana lawelawe mahi ʻai, he hana nui ka hoʻokele ʻana ma waena o ia mau mea.

I kumu alakaʻi hoʻi, i loko nō o ko ka ʻAhaʻōlelo hoʻoholo ʻana i kānāwai mokuʻāina e ʻae ana i ka poʻe mahi ʻai e kūʻai aku i kā lākou loaʻa ma nā mahinaʻai i ka 2012, ʻakahi nō a hiki i kekahi mau mahi ʻai ke hana pēlā ma muli o kekahi mau lula kāʻei ʻāina o ke kalana e hukihuki ana kekahi me kekahi.

“ʻO nā ʻōnaehana e kū nei, ʻo nā kulekele iho hoʻi, he hoʻokaupalena lākou i ka hiki i ka mahi ʻai ke hoʻoulu,” wahi a Faʻanunu. “ʻO ka manaʻo nui o nā kulekele ka hoʻomalu ʻana i nā mahinaʻai, he hoʻokapu loa naʻe ko lākou ʻano e paʻakikī loa ai ka hoʻokō ʻana o ke kanaka mahi ʻai i kāna mea e manaʻo nei.”

Pono E Nui Aʻe Ke Kākoʻo A Hoʻolalelale I Ka Poʻe Mahi ʻAi

Ma ʻō aku o ke ea i ka hoʻolako ʻai, ʻōlelo mai ka poʻe kākoʻo i ia mea, e ili mai ana ma luna o Hawaiʻi nā pōmaikaʻi he nui ma muli o ka hoʻoulu kūloko ʻana i ka ʻai e ʻai ʻia ma ʻaneʻi nei: ʻo ka mea ʻai e pono aʻe ai ke kino, he pilina hemo ʻole i ka ʻāina a me ke kaiāulu, a me ka hoʻonaninani i ka waiho o ka ʻāina.

Ma ka hoʻokau ʻana i ka mea ʻai e hoʻoulu ʻia ma Hawaiʻi ʻia ma kahi o ka mea ʻai e hoʻopae ʻia, he mea nō e ikaika ai ko ka paeʻāina hoʻokele waiwai.

ʻO ke kolo pupū ʻana o ka holo mua, he mea ia e uluhua ai ka poʻe mahi ʻai he nui, me ko lākou kuhi ʻana i nā hihia e like me ke kumu kūʻai pipiʻi o ka ʻāina a me nā hihia o ke kāʻei ʻāina me ka ʻōnaepuni.

I kēia lā, ma lalo o ka 1% ka nui o ko ka mokuʻāina moʻohelu kālā ke lilo i ka ʻoihana mahi ʻai, ʻoiai ua kākoʻo nui loa ʻia nā mahi kō i ko lākou wā waiwai loa e nā kumu hoʻolalelale he nui a ke aupuniClaire Caulfield/Civil Beat/2021

Nui nā mea ʻike loa e ʻaelike ana, he pono ke nui aʻe ke kōkua mai ke aupuni mai i mea e hōʻeuʻeu ai i ka hoʻoulu kūloko ʻia o ka ʻai.

Ua hoʻokumu ka mokuʻāina i ka Agribusiness Development Corp. i nā makahiki mua o nā 1990 i mea e kuoʻokumu ai he papahana hoʻolālā no ko Hawaiʻi ʻoihana mahi ʻai ma kēia mua aku. Ma nā makahiki he kanakolu i hala ihola, ʻaneʻane i ka hapahā biliona ka nui o ke kālā a ka mokuʻāina i hoʻolako ai i ka ADC.

E like naʻe me ka mea i kūamuamu ai ko ka mokuʻāina keʻena luna hōʻoia i kinohi o kēia makahiki, he ʻuʻuku nō hoʻi ko ka ADC mea i hoʻokō ai. ʻAʻole naʻe i maopopo maoli mai i ka mokuʻāina kona ʻano e lawelawe ai i kona ʻoihana mahi ʻai i kēia wā ma hope mai nō o ka pau ʻana o ka ʻoihana mahi kō.

“Noʻu iho, he mea luʻuluʻu i koʻu wā e komo ai i loko o ka mākeke a ʻike ʻia ka ʻawapuhi i hoʻopae ʻia mai Brazil mai,” i ʻōlelo ai ʻo Bruce Mathews, ʻo ka luna o ke Koleke Mahi ʻAi, Hoʻoponopono Wai Nahele a Kumu Waiwai ʻĀina, a he polopeka no ka ʻepekema lepo ma UH Hilo.

“ʻAʻole naʻe hoʻi he ʻoi aku o ka maikaʻi, he emi loa naʻe ia kona kumu kūʻai ma mua o ka mea e kūʻai ʻia inā he mea i hoʻoulu ʻia ma ʻaneʻi nei. No ia kumu, me ka ʻole o ka hoʻololi ʻana i kekahi o nā kulekele ma ʻaneʻi, ʻaʻole au ʻike i ke ʻano e hoʻohuli ai kākou i ke ʻano hoʻoulu mea ʻai.”

I kēia lā, ma lalo o ka 1% ka nui o ko ka mokuʻāina moʻohelu kālā ke lilo i ka ʻoihana mahi ʻai, ʻoiai ua kākoʻo nui loa ʻia nā mahi kō i ko lākou wā waiwai loa e nā kumu hoʻolalelale he nui a ke aupuni. 

ʻO ke kau hou ʻana i ka hoʻopakele ʻauhau no ko ka ʻoihana mahi ʻai paha kekahi mea nui e ʻeuʻeu ai ka ʻoihana hoʻomalu ʻai, wahi a Mathews.

“Inā he manaʻoʻiʻo maoli ko ka mokuʻāina i ka hoʻokāʻoi ʻana i ka ʻoihana hoʻoulu ʻai kūloko, he pono ke ala ko kākou manaʻo, ʻo ka hapa nui o ka mea ʻai a puni ka honua, he mea e kākoʻo aupuni ʻia,” i pane ai ʻo Mathews. “Pono hoʻi ke hoʻolilo kākou i ka ʻoihana mahi ʻai, he ʻoihana hiehie, i mea hoʻi e manaʻo ai kānaka, ʻE aho ka lawelawe ʻana i ʻoihana mahi ʻai, ʻaʻole i ka hana ma McDonald’s.”

I mea hoʻi e kō ai ia mea, pono ke hoʻopukapuka kālā ʻo Hawaiʻi i nā pāka mahi ʻai, nā ʻōnaehana ʻauwai, a me nā pono lako hoʻomāhelehele me ka ʻeleu i like me ia i hoʻomōhala ʻia ai ka ʻōnaepuni a mea hoʻolakolako e kākoʻo ana i ka ʻoihana hoʻokipa malihini, wahi a Glenn Teves, he limahana no ke Kulanui o Hawaiʻi ma Molokaʻi, nāna e hoʻoulu ana i ke kalo a me ka huaʻai ma luna o kona mahinaʻai hoʻopulapula 10-ʻeka.

“ʻAʻole lawa ka hoʻolako ʻana mai i ʻāina no ka ʻoihana mahi ʻai,” i pane ai ʻo Teves. “Inā he manaʻoʻiʻo ʻoe i ka hoʻomōhala ʻoihana mahi ʻai, pono ke nānā i ka pōʻaiapili nui a kūkulu hoʻi he ʻōnaepuni e like me ka mea i kūkulu ʻia no ka ʻoihana hoʻokipa malihini: ke kahua hoʻolulu mokulele, ke kiko waena ʻaha kūkā, nā hōkele, me nā wahi kūmaka ʻāina nani.”

ʻO Ke Kūʻē O Ke Kaiāulu Ka Mea E Kolo Pupū Ai Ka Hoʻoulu ʻAi Big Ag

ʻO ke kūʻē hanahana o ke kaiāulu i kekahi mau papahana mahi ʻai i noi ʻia, e like me nā hale ʻuī waiū, ʻo ia kekahi hihia ʻē aʻe i ʻano nui, i pane ai ʻo Mathews.

He laʻana ko ka mokupuni ʻo Hawaiʻi, ua uluhua kamaʻāina i ka wā i ʻike ai lākou he GMO ke kūlina i hānai ʻia i nā pipi.

ʻO ka hoʻokaʻa auaneʻi ka hopena o ko ka hale ʻuī waiū i nā uku hoʻopaʻi hoʻomalu ʻāina ma hope o kona hoʻopiʻi ʻia e kekahi hui kaiāulu i hoʻāhewa mai i ka ʻaʻe o nā ʻona i ke Kānāwai Clean Water Act ma hope o ka hoʻopiʻi ʻana mai o nā kamaʻāina, he koʻohune ko ka wai i loko o ke kahawai ma kai o ia hale.

ʻO ka hoʻopaʻapaʻa hoʻi ka mea i pani ʻia ai auaneʻi ka hale ʻuī waiū ma Hawaiʻi mokupuni.

Ma Kauaʻi, he papahana kū ʻelima-makahiki e kūkulu ʻia ai he hale ʻuī waiū i mea e hoʻēmi ai i ko ka mokuʻāina kaukaʻi ʻana i ka waiū hoʻopae ʻia, ua pohō loa nō ia. ʻO kekahi kumu i pohō ai, ʻo ia nā manaʻo hopohopo o kamaʻāina i ka māpu auaneʻi paha o ke ʻala pilau me ka loaʻa o ka nalo i kahi e puhi ai ka makani ma nā kapa kahakai hema me nā kiʻowai hōkele.

ʻO ka ʻae ʻana aku e mālama i nā lula hoʻomalu ʻāina a me ke kūʻeʻē mai o ke kaiāulu, ʻaʻole ia he pilikia no ka poʻe ʻuī waiū wale nō, pili ia i nā papahana mahi ʻai nui laulā kekahi ma Hawaiʻi nei, i pane ai ʻo Mathews.

“Manaʻo wau ʻoiai kākou e lilo nei he poʻe kiwikā e hoʻokiwikā ʻia nei, ua nui aʻe ko kākou ʻano hoʻokamani no ka ʻoihana mālama ʻāina, a he ʻimepeliala kolonaio paha i ka ʻāina kā kākou e hana nei,” i pane ai ʻo Mathews. “I ka ʻōlelo ʻana ma kekahi ʻano ʻē aku, ʻaʻole makemake ʻia ma ko kākou mau pā hale ke kulikuli o waho ala, ka lāʻau haipilikia, a me ka hoʻohaumia — eia naʻe, ʻaʻole kākou pilikia i ke kumu kūʻai pipiʻi no ka mea ʻai e hoʻopae ʻia mai nā ʻāina ʻē mai.”

ʻO “Hawaiʻi Grown” he mea e hoʻolako kālā ʻia kekahi o kona māhele e nā pūʻulu kālā mai ka Ulupono Fund ma ka Hawaiʻi Community Foundation, ka Marisla Fund ma ka Hawaiʻi Community Foundation, a me ka Front Family Foundation.

Ua kākoʻo ʻia kēia papahana e ka ʻOhana o Harry Nathaniel, Levani Lipton, ka ʻOhana Mar, a me Lisa Kleissner.

Help power our public service journalism

As a local newsroom, Civil Beat has a unique public service role in times of crisis.

That’s why we’re committed to a paywall-free website and subscription-free content, so we can get vital information out to everyone, from all communities.

We are deploying a significant amount of our resources to covering the Maui fires, and your support ensures that we can pivot when these types of emergencies arise.

Make a gift to Civil Beat today and help power our nonprofit newsroom.

About the Author